Zdravstveni centar Valjevo formiran je 2. juna 2023. godine, spajanjem jedinica primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Spajanjem svih kapaciteta, Doma zdravlja Valjevo i Opšte bolnice Valjevo, pod isti krov, formiran je Zdravstveni centar, savremena medicinska ustanova koja pruža usluge građanima Kolubarskog okruga sa oko 200.000 stanovnika. Dom zdravlja Valjevo i Opšta bolnica Valjevo funkcionišu po svim standardima moderne medicinske prakse.
Dom zdravlja Valjevo postoji 70 godina i danas je savremeno organizovana ustanova primarne zdravstvene zaštite, koja građanima obezbeđuje dostupne i kvalitetne medicinske usluge. U nedavno rekonstruisanom objektu, raspolaže adekvatnom opremom, ima stručan i obučen kadar, akreditovana je ustanova. Aktivnosti Doma zdravlja Valjevo su usmerene na promociju zdravlja i prevenciju bolesti, unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga, kontinuiranu medicinsku edukaciju, nabavku savremene opreme, jačanje postojećih i ostvarivanje novih partnerstava sa svim segmentima društva koji mogu imati uticaj na zdravlje.
U Opštoj bolnici Valjevo se pruža najveći broj dijagnostičkih usluga, opremljena je magnetnom rezonancom, multislajsnim skenerima, digitalnim mamografom, digitalnim rentgenima, kolor-dopler ultrazvučnim aparatima, aparatima za endoskopsku dijagnostiku i intervencije itd. Poseduje savremeno opremljeni centar za dijalizu, biohemijsku, mikrobiološku, transfuziološku, patološko-anatomsku i imunohistohemijsku laboratoriju. Krajem 2010. godine, u valjevskoj Bolnici je otvorena savremena angiosala, sa pejsmejker centrom. Od 2012. godine kao Odsek počela je sa radom laboratorija, tada najmlađeg Centra za biomedicinski potpomognutu oplodnju u sistemu državne zdravstvene zaštite i prva takva na sekundarnom nivou pri Opštoj bolnici.
Valjevska bolnica ima 8 operacionih sala u Operacionom bloku, dve hirurške sale za hitna stanja u Urgentnom centru i jednu salu za „carske rezove“ na Odeljenju ginekologije i akušerstva. U oblasti hirurgije izdvaja se laparoskopska hirurgija, zastupljena u opštoj hirurgiji, ginekologiji, ortopediji, ORL, urologiji. Zahvaljujući širokom spektru usluga, u Bolnici Valjevo dijagnostiku i lečenje traže i građani van područja Kolubarskog okruga, a izdvajaju se laparoskopske ginekološke operacije, usluge iz oblasti operativne ortopedije-kuk i koleno, kao i pregledi na skeneru i magnetnoj rezonanci, zatim Angiosali, kao i uslugama vantelesne oplodnje.
U julu 2012. godine Zdravstveni centar Valjevo je dobio saglasnost Ministarstva zdravlja Republike Srbije za realizaciju programa vantelesne oplodnje. Tako je formiran Centar za vantelesnu oplodnju, a pacijentkinje, prema prioritetima, u Valjevo upućuje Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije.
Praćenje novih trendova, stručno usavršavanje kadra, usvajanje novih djagnostičkih, terapijskih i hirurških metoda uslov su razvoja svake savremene medicinske ustanove, pa i Bolnice Valjevo.
Primena informacionih tehnologija učinila je rad efikasnijim, počev od unosa podataka i praćenja pacijenata, preko kvalitetnijeg izveštavanja prema referentnim ustanovama, do bržeg kontakta sa konsultantima u zemlji i svetu. Putem video konferencijske veze organizuju se predavanja, kao i stručna usavršavanja direktnim praćenjem operacija u hirurškim salama, uz komunikaciju slušalaca i lekara u sali. Edukativni centar poseduje tehnički opremljenu salu za realizaciju takvih programa, a bavi se i izdavačkom delatnošću, objavljen je niz stručnih publikacija i priručnika. Nastavna je baza srednje Medicinske škole u Valjevu.
Bolnica Valjevo učestvovala je u brojnim projektima u okviru kojih je obezbeđen značajan broj medicinskih aparata, građevinski radovi, kao i stručno usavršavanje zaposlenih. Svakako se izdvaja učešće u projektu Ministarstva zdravlja Srbije, finansiranog kreditom Svetske banke „Razvoj zdravstva Srbije“, u okviru koga je uz savremenu medicinsku opremu i opremu za IT, završena, samodoprinosom građana Valjeva započeta, izgradnja novog objekta od oko 4000 kvadratnih metara.
Bolnica Valjevo ima 1280 zaposlenih, od čega je 218 lekara, 11 stručnih saradnika, tri farmaceuta i 750 medicinskih sestara i tehničara. U ovom trenutku ima šest doktora nauka, 6 magistara, 10 primarijusa i 38 subspecijalista. Bolnica raspolaže sa 652 postelje i 35 neonatoloških smeštaja. Prosečna dužina hospitalizacije je 7,5 dana.
Valjevska bolnica je osnovana 1867. godine. U vreme Prvog svetskog rata 1914 – 15. godine, postala je simbol medicinske požrtvovanosti i humanosti – u okruženju velikih bitaka čitav grad postao je bolnica i tako se zauvek upisao u istoriju srpskog naroda. Držeći se izreke da „zdravlje nije sve, a bez zdravlja sve je ništa“, zaposleni u valjevskoj Bolnici nastavili su da grade i razvijaju ovu ustanovu, baš kao što su to činile generacije njihovih prethodnika tokom skoro jednog i po veka, sve u cilju očuvanja zdravlja i kvalitetnijeg života svih žitelja Kolubarskog okruga.